Azija-Pacifik

Karta koja pokazuje općenitu definiciju regije Azija-Pacifik. Tamnozelenom bojom označene su države koje čine jezgro regije, dok su svijetlozelenom označena područja koja mogu biti uključena.

Azija-Pacifik jest dio svijeta u zapadnom Tihom okeanu ili blizu njega. Veličina regije varira u zavisnosti od konteksta, ali tipično uključuje veći dio istočne Azije, južnu i jugoistočnu Aziju, Centralna Azija, Zapadna Azija i Okeaniju.

Ovaj naziv također može uključivati Rusiju (na sjevernom Tihom okeanu) i države u Americi koje su na obali istočnog Tihog okeana; Azijsko-pacifička ekonomska saradnja, npr., uključuje Čile, Kanadu, Meksiko, Peru, Rusiju i Sjedinjene Američke Države.

Alternativno, naziv ponekad obuhvata cijelu Aziju i Australaziju, kao i male / srednje / velike pacifičke ostrvske države (Azija-Pacifik i australazijski kontinent) – naprimjer, kada se svijet dijeli na velike regije u komercijalne svrhe (Amerika, EMEA i Azija-Pacifik).

Svekupno gledano, čini se da nema jasne definicije pojma "Azija-Pacifik" i regije koje se uključuju mijenjaju se kako se mijenja kontekst.

Iako neprecizan, ovaj naziv postao je popularan od kraja 1980-ih u trgovini, finansijama i politici. Zapravo, uprkos heterogenosti privredâ regijâ, većina država u okviru ove zone postaju tržišta u razvoju i doživljavaju brz rast.[1])

Sastavna područja[uredi | uredi izvor]

Regija Azija-Pacifik općenito uključuje sljedeće (pod)regije:

Australija[uredi | uredi izvor]

Centralna Azija[uredi | uredi izvor]

Istočna Azija[uredi | uredi izvor]

Jugoistočna Azija[uredi | uredi izvor]

Južna Azija[uredi | uredi izvor]

Melanezija[uredi | uredi izvor]

Mikronezija[uredi | uredi izvor]

Polinezija[uredi | uredi izvor]

Zapadna Azija[uredi | uredi izvor]

Zelandija[uredi | uredi izvor]

Države i teritorije[uredi | uredi izvor]

Država / teritorija Površina
(km²)
Stanovništvo Gust. naseljenosti
(/km²)
BDP
milioni USD (2014)
BDP po stanovniku
USD (2009-2011)
Glavni grad
Australija 7.692.024 23.731.000 2,8 1.482.539 41.500 Canberra
Bangladeš 147.570 156.594.962 1.033,5 205.715 1.096 Dhaka
Britanske indijskookeanske teritorije 54.400 3.000 58,3 - - Diego Garcia
Brunej 5.765 415.717 67,3 17.426 36.700 Bandar Seri Begawan
Butan 38.394 742.737 18 6.384 8.196 Thimphu
Fidži 18.274 909.389 46,4 8.330 9.314 Suva
Filipini 300.000 104.942.000 307 289.686 1.700 Manila
Hong Kong 1.104 7.234.800 6.544 292.677 30.000 Hong Kong
Indija 3.287.590 1.210.193.422 381,3 2.047.811 1.692 New Delhi
Indonezija 1.904.569 252.164.800 124,66 856.066 3.500 Jakarta
Istočni Timor 14.874 1.171.000 76 4.510 500 Dili
Japan 377.944 126.434.964 337 4.769.804 39.700 Tokio
Južna Koreja 100.210 51.302.044 500 1.449.494 20.000 Seoul
Kambodža 181.035 15.205.539 81,8 16.899 800 Phnom Penh
Kina 9.596.961 1.357.380.000 145 10.355.350 6.076 Peking
Laos 236.800 6.320.000 27 11.707 900 Vientiane
Makao 29 541.200 18.662 36.428 39.800 Makao
Maldivi 298 341.356 1.102,5 4.920 14.383 Malé
Malezija 329.847 30.185.787 90 336.913 7.525 Kuala Lumpur
Mjanmar 676.578 50.496.000 74 65.291 500 Naypyidaw
Mongolija 1.564.116 2.736.800 2 11.725 1.500 Ulan Bator
Nepal 147.181 26.494.504 180 62.384 2.310 Katmandu
Novi Zeland 268.021 4.357.437 16 201.028 25.500 Wellington
Pakistan 803.940 196.174.380 234,4 269.971 1.238 Islamabad
Papua Nova Gvineja 462.840 6.732.000 15 16.096 1.200 Port Moresby
Singapur 710 5.183.700 7.023 307.085 35.500 Singapur
Sjeverna Koreja 120.540 24.895.000 198 27.820 1.200 Pjongjang
Šri Lanka 65.610 20.277.597 323 233.637 11.069 Colombo
Tajland 513.120 67.764.000 132 380.491 3.900 Bangkok
Tajvan 36.191 23.119.772 639 505.452 20.328 Taipei
Vijetnam 331.210 88.069.000 265 187.848 1.100 Hanoi

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pogledajte, npr., Pan, Hui, ured. (oktobar 2004). "Vonage and Cisco to sell phone equipment". VoIP Monthly Newsletter. Information Gatekeepers Inc. 2 (10): 3. Pristupljeno 15. 12. 2011.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]